Vesti

Festivalsko veče ekoloških filmova i predstava, 29. avgusta u Boru, u okviru projekta “Ekološki odgovor u Timočkoj Krajini” (VIDEO)

U okviru projekta “Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini”, koji finansira EU, a realizuje Udruženje “Za česme” sa partnerskim organizacijama iz Bora i Zaječara, u ponedeljak 29. avgusta u Boru, biće održano specijalno izdanje Međunarodnog festivala ekološkog i turističkog filma SILAFEST.

Publika će imati priliku da vidi najbolje ekološke filmove ovogodišnje selekcije, kao i premijeru animiranog filma “Sivi dani”, koji je inspirisan zagađenjem vazduha u Boru. Na programu je i premijerno izvođenje pozorišne predstave “Pokloni udah” koji su pripremili mladi iz zaječarskih udruženja “Dečiji centar” i “L-down”. Nakon projekcija i predstave biće održana javna tribina sa autorima filmova iz zemlje i inostranstva i ekološkim aktivistima na temu zagađenja vazduha. Ponedeljak, 29. avgust 2022, amfiteatar u Boru, od 19 sati.

 

Udruženje „Za česme“
 www.zacesme.rs

Ovaj tekst je proizveden u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira Evropska unija, a realizuju Udruženje „Za česme“, Društvo mladih istraživača Bor, Građanska čitaonica „Evropa“ Bor i „Dečiji centar“ Zaječar. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost navedenih udruženja i ni u kom slučaju ne odražava stavove Evropske unije.

Ekološke radionice za mlade u okviru projekta “Ekološki odgovor u Timočkoj Krajini”

Edukacija i informisanje mladih o ekološkim problemima koji nas okružuju u Timočkoj Krajini, jedan su od najvažnijih ciljeva projekta “Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira EU, a realizuju Udruženje „Za česme“ i partnerske organizacije iz Bora i Zaječara. Ovim projektom predviđeno je pet ekoloških radionica za mlade koje su zamišljene kao kombinacija teorijskog interaktivnog razgovora o pojedinim problemima, a zatim i poseta određenih lokacija na kojima bi se učesnici radionica na licu mesta uverili u ono o čemu su diskutovali.

Tako je u okviru prve radionice u Zaječaru bilo reči o Ustavom zagarantovanim pravima ljudi da žive u čistoj životnoj sredini, imaju zdravu i nezagađenu vodu i hranu, a onda su kod sela Vražogrnca, u Borskoj reci, mogli da vide posledice zagađenja od rudarenja. Takođe, na licu mesta bili su svedoci lepote Rgotskog jezera u neuređenoj okolini, jer je ono i dalje zvanično rudarski kop kvarcnog peska, budući da već više od četiri decenije nije obavljena njegova rekultivacija.

U Boru je realizovana druga ekološka radionica za mlade iz Bora i Zaječara, a ovom prilikom saznali su nešto više o rudarskim jalovištima. Jalovišta su različita, zavisno od kojih su rudarskih procesa, ali ono što je najvažnije je da sadrže manje ili veće procente teških metala i opasnih hemikalija koji devastiraju životnu okolinu, ali utiču i na zdravlje ljudi.

Nastavnica Lela Skrobonja, koja predaje grupu rudarskih predmeta u Tehničkoj školi u Boru, rekla je da je stogodišnje rudarenje u ovom kraju ostavilo 27 miliona tona jalovine. Jalovina je zauzela velike površine plodne zemlje koja se nekada obrađivala u selima oko Bora, a sadrži i emituje u atmosferu zagađujuće stvari od čestica prašine do teških metala koji su opasni po zdravlje.

“Sve deponije rudničkog otpada su potencijalni zagađivači, u manjoj ili većoj meri”, slaže se i Dragan Ranđelović iz Društva mladih istraživača Bora. Jedina zaštita od njih je rekultivacija tih deponija, ali ona bi bila efikasna i manje zagađivala okolinu kada bi se radila uporedo sa rudarenjem. To svakako u prošlosti nije bila praksa borskog rudnika a ni drugih u Srbiji, pa je u jednom popisu koje je sačinilo Ministarstvo rudarstva i energetike, konstatovano da ima oko 200 rudnika i preduzeća koji nisu nakon eksploatacije rude obavili rekultivaciju, istakao je Ranđelović.

Nakon teorijskog dela, svi učesnici su obišli rudarska odlagališta oko Bora, gde su se uverili u razmere nus-produkta rudarenja. Otrovna prašina koju nosi vetar sa deponija, zagađene reke, povećanje broja obolelih od kancera, neke su od posledica kojih su svesni i učesnici radionice.

Oko 5-6 kilometara puta autobusom i jedan širi obilazak oko rudničke zone grada, ka Slatini, Oštrelju, prema Brezoniku, po obodu starog rudničkog jalovišta, ka rudniku Veliki Krivelj i povratak u Bor, uverilo ih je u razmere sadašnje ekspanzije rudarenja, ali i nekih rešenja za rekultivaciju ili zatrpavanje starog kopa gde je završen ovaj obilazak. Do kraja projekta “Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini” mladi će učestvovati na još tri radionice koje će biti realizovane u Boru i u drugim timočkim mestima.

Udruženje „Za česme“
www.zacesme.rs

Ovaj tekst je proizveden u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira Evropska unija, a realizuju Udruženje „Za česme“, Društvo mladih istraživača Bor, Građanska čitaonica „Evropa“ Bor i „Dečiji centar“ Zaječar. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost navedenih udruženja i nužno ne odražava stavove Evropske unije.

U Boru realizovana ekološka radionica za srednjoškolce o rudarskim jalovištima (VIDEO)

U Boru je realizovana druga ekološka radionica za mlade, u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira EU, a realizuju Udruženje „Za česme“ i partnerske organizacije iz Bora i Zaječara. Mladi su u Medija centru, imali priliku da razgovaraju o rudarskim jalovištima i njihovom uticaju na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Nakon teorijskog dela, mladi učesnici radionice obišli su rudarska odlagališta oko Bora.


Ovaj tekst je proizveden u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira Evropska unija, a realizuju Udruženje „Za česme“, Društvo mladih istraživača Bor, Građanska čitaonica „Evropa“ Bor i „Dečiji centar“ Zaječar. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost navedenih udruženja i nužno ne odražava stavove Evropske unije.

Izvor: Zamedia

Okrivljena odgovorna lica i predstavnici Ziđina izjasnili se da nisu krivi za zagađenje vazduha u Boru (VIDEO)

U osnovnom sudu u Boru danas je održan pretres na suđenju protiv okrivljenih, kompanije “Srbija Ziđin Cooper Bor” i odgovornog lica, po optužnom aktu Osnovnog javnog tužilaštva u Boru, za krivično delo Zagađenje životne sredine. Ovom prilikom saslušani su okrivljeni koji su izjavili da se ne osećaju krivim za delo koje im se stavlja na teret. Tužilaštvo je smatralo da se presuda može izreći danas, dok je odbrana predložila da se saslušaju svedoci koji su već dali iskaze, kao i veštak, tako da je sudija Milanka Stojanović to prihvatila, pa se suđenje nastavlja 24. januara naredne godine.

Ovaj tekst je proizveden u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira Evropska unija, a realizuju Udruženje „Za česme“, Društvo mladih istraživača Bor, Građanska čitaonica „Evropa“ Bor i „Dečiji centar“ Zaječar. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost navedenih udruženja i nužno ne odražava stavove Evropske unije.

Izvor: Zamedia

Zagađenje vodotokova i sedimenata teškim metalima

Od 4. do 9. septembra 2023. godine na rekama u borskom i zaječarskom okrugu obavljeno je treće uzorkovanje vode, sedimenata i ihtiofaune, u okviru projekta “Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini” koji finansira EU, a sprovodi Udruženje “Za česme” sa partnerskim organizacijama iz Bora i Zaječara.

Na osnovu rezultata laboratorijskih ispitivanja koja su sprovedena kako bi se ocenio uticaj rudarskih aktivnosti na kvalitet voda Crnog Timoka, Velikog Timoka, Borske reke, Brestovačke reke i Peka, u zaključku referentne laboratorije iz Beograda koja je angažovana na ovom poslu, navodi se da su ove reke u Timočkoj Krajini zahvaćene zagađenjem, kako samih vodotokova tako i sedimenata i ihtiofaune, o čemu govori i Boban Pogarčić iz udruženja “Za česme”.

U cilju utvrđivanja potencijalnog zagađenja reke Pek i rečica od kojih ona nastaje, uzorci su prikupljani na 18 lokacija: Mali Pek pre potencijalnog izvora zagađenja, Mali Pek pre ulaza kanalizacije, Mali Pek pre i posle otvorenog rudnika u Majdanpeku, Veliki Pek pre potencijalnog izvora zagađenja (blizu sela Leskovo), Crna Reka, Veliki Pek nakon sastava sa Crnom Rekom, Veliki Pek nizvodno od odlagališta Valja Fundata, i na krajnjoj tački – nakon spoja oba pomenuta rečna toka i formiranja reke Pek, kao i duž daljeg toka. Analizom ovih uzoraka stručnjaci laboratorije zaključili su sledeće:

– Uzorak vode reke Mali Pek, uzet pre ulaza kanalizacije, nije pokazao znakove zagađenja. Međutim, nizvodno, nakon prolaska kroz područje otvorenog rudnika, primećeno je povećanje nivoa gvožđa, mangana i sulfata u uzorku vode. Takođe, koncentracija bakra u uzorku povećala se nakon površinskog rudarenja, što ukazuje na potrebu za kontinuiranim praćenjem ovog parametra. Što se tiče reke Veliki Pek, vrednosti koje su dobijene za analizirane parametre uglavnom se uklapaju u više kvalitativne kategorije koje su primećene u uzorcima.

Zaključno, analiza potvrđuje da, u skladu sa važećim uredbama, postoji određeni nivo zagađenja koji prelazi kriterijume za klasifikaciju reke Pek, koja pripada Klasi III. Konkretno, primećena je povećana koncentracija sulfata, gvožđa, mangana i aerobnih heterotrofnih bakterija.

 

Što se tiče ispitivanja uzoraka sedimenata na navedenim lokacijama, analiza je pokazala da u uzorcima sedimenata reke Mali Pek, pre područja Majdanpeka, koncentracije metala nisu prelazile vrednosti koje zahtevaju remedijaciju. Međutim, ulaskom u ovo područje, posebno nizvodno od rudarskog područja, ove koncentracije su premašile vrednosti remedijacije. Dodatno, koncentracije arsena i cinka su prelazile vrednosti remedijacije u većini uzoraka na tom području.

Nakon teritorije opštine Majdanpek, na 32 lokacije uzorkovani su vodotokovi na borskoj i zaječarskoj teritoriji. Analiza uzorka površinske vode Brestovačke reke, uzetog izvan potencijalno zagađenog područja, nije otkrila znakove zagađenja. Međutim, važno je reći da je prvog dana uzorkovanja padala lagana kiša, napominje se u saopštenju laboratorije koja je obavila uzorkovanje.

– Dalje, pri ispitivanju uzoraka vode iz Brestovačke reke nakon uvođenja otpadnog kanala iz rudnika Čukaru Peki, primećeno je da su određene vrednosti parametara pokazale blagi porast u odnosu na vrednosti koje su zabeležene na lokaciji pre ulaska otpadnih voda. Takođe, analiza uzoraka vode reke Crni Timok, nakon ulaska  Brestovačke reke, ukazala je na blagi porast koncentracija analiziranih parametara. Međutim, prilikom procene uzoraka sedimenata iz otpadnog kanala rudnika Čukaru Peki, Brestovačke reke neposredno nakon ulaska otpadnih voda iz rudnika, i Brestovačke reke pre njenog spajanja sa rekom Crni Timok, otkrivena je povećana koncentracija bakra, koja prelazi vrednosti remedijacije.

Dalji tok reke Crni Timok klasifikovan je kao Klasa II i, za veći deo, održava ovu klasifikaciju sve do mesta gde se susreće sa Borskom rekom. Površinska voda Borske reke, od Bora do njenog ulivanja u Crni Timok, spada u kategoriju lošeg kvaliteta i označena je kao Klasa IV. Neposredno, nizvodno od rudnika blizu Bora, uzorci sedimenata su pokazali koncentracije metala koje prelaze vrednosti koje zahtevaju remedijaciju za bakar, arsen, kadmijum, cink i nikl. Takođe, analiza uzoraka vode je pokazala povećanu koncentraciju sulfata. Uzorci vode su imali narandžasto-žutu boju.

Na osnovu analize uzoraka vode pre i posle neposrednog uliva Borske reke u Veliki Timok, može se zaključiti da dolazak Borske reke dovodi do povećanja koncentracije određenih metala kako u vodi, tako i u sedimentu. Najznačajnije promene uočene u uzorcima vode bile su u koncentracijama bakra, gvožđa i mangana.

Kako Timok nastavlja svoj tok prema Dunavu, uočene su koncentracije metala kao što su bakar, arsen, kadmijum, nikl i cink. Prisustvo ovih metala nije zanemarljivo, što ističe potrebu za kontinuiranim praćenjem kvaliteta vode i sedimenta reke Timok i njenih pritoka, navodi se u zaključku referentne laboratorije koja je obavila uzorkovanje i analizu uzetog materijala.

Uzorci ribe koje su analizirani, ulovljeni su u Timoku – ispod brane Sokolovica, kao i u Brestovačkoj reci kod Metovnice. U uzorku ribe iz Brestovačke reke, koncentracija kadmijuma prelazi maksimalno dozvoljenu koncentraciju. Koncentracija ostalih analiziranih metala ne prelazi maksimalno dozvoljene koncentracije za parametre čije su vrednosi definisane navedenim Pravilnikom.

Do maja 2024. kada se projekat završava, biće obavljeno još jedno uzorkovanje na istim lokacijama. Svi prethodni, kao i rezultati ovog trećeg merenja objavljeni su na sajtu http://www.ekoloskiodgovor.rs u odeljku baza podataka.

Udruženje „Za česme“
www.zacesme.rs

Ovaj tekst je proizveden u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira Evropska unija, a realizuju Udruženje „Za česme“, Društvo mladih istraživača Bor, Građanska čitaonica „Evropa“ Bor i „Dečiji centar“ Zaječar. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost navedenih udruženja i nužno ne odražava stavove Evropske unije.

Zaječar i u 2022. godini među najzagađenijim gradovima Srbije po kvalitetu vazduha (VIDEO)

Kvalitet vazduha u Zaječaru, tokom 2022. godine bio je izuzetno loš, pokazali su nedavno objavljeni godišnji podaci Agencije za zaštitu životne sredine. Prekoračenje dozvoljenih nivoa suspendovanih čestica PM10 bilo je čak 122 dana, odnosno oko 4 meseca, a godišnje je dozvoljeno 35 dana. I dok se Zaječar tokom zimskih meseci guši produktima sagorevanja u individualnim ložištima, u Boru su u 2022. godini, prema podacima Agencije, koncentracije arsena prekoračile ciljnu godišnju vrednost na tri merna mesta.

 

                                                                                         

 

 

Ova emisija je proizvedena u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira Evropska unija, a realizuju Udruženje „Za česme“, Društvo mladih istraživača Bor, Građanska čitaonica „Evropa“ Bor i „Dečiji centar“ Zaječar. Sadržaj emisije je isključiva odgovornost navedenih udruženja i nužno ne odražava stavove Evropske unije.

Izvor: Zamedia

Emisija “Ekološki sat”: Povećane koncentracije arsena i kadmijuma u vazduhu zabeležene tokom test perioda rada topionice u Boru (VIDEO)

O kvalitetu vazduha u Boru, tokom tri i po meseca testiranja nove, rekonstruisane topionice, ali i uticaju drugih izvora zagađenja, u emisiji „Ekološki sat“ govorili su gosti – dr Viša Tasić, naučni savetnik Instituta za rudarstvo i metalurgiju i Toplica Marjanović iz Društva mladih istraživača Bora.

Nova tehnologija primenjena prilikom rekonstrukcije borske topionice rešila je problem sumpordioksida, ali sada su problem hemijski elementi u suspendovanim česticama kao što su arsen i kadmijum, rekao je Viša Tasić na osnovu praćenja nivoa ovih opasnih materija na tri merna mesta u Boru, tokom maja, juna, jula i delimično avgusta ove godine. On dodaje da treba kontrolisati ulaz rude za preradu u topionicu, jer ako ona nije takva da odgovara studiji o proceni uticaja na životnu sredinu, onda ćemo imati vazduh koji ne zadovoljava kvalitet i opasan je za ljude i okolinu. Drugim rečima, u topionicu ulazi koncentrat rude koji ima mnogo veći procenat arsena i kadmijuma nego što bi prema studiji smeo da ima….

Toplica Marjanović iz borskog Društva mladih istraživača rekao je da na kvalitet vazduha utiču i otvorena odlagališta jalovine i rude, a da “Serbia ZiJin mining” planira odlaganje rude iz jame gornje zone 2 rudnika Čukaru Peki na otvorenom u količini od preko 32 miliona tona na površini od 30 hektara do kraja 2025. godine, odnosno do izgradnje nove flotacije. U toj rudi je sadržaj arsena 3 grama po toni što znači da će se na otvorenom prostoru naći 96 tona arsena u rudi. Pod uticajem vetra prašina će se podizati i ugrožavati vazduh na području Bora i Zaječara, jer se ovo odlagalište planira na putu Bor – Zaječar kod Nikoličeva. Atmosferske padavine dovešće do tzv. luženja pa će tako zagaditi i vodotokove u okolini, kao što su termalni izvori u Nikoličevu i Gamzigradu, objasnio je Marjanović.

Bilo je reči i o različitim izvorima zagađenja u Boru i Zaječaru; dok u Boru zagađenje potiče od rudarstva i metalurgije, Zaječar je prošle godine bio na drugom mestu u Srbiji po zagađenju od grejanja i saobraćaja. To je između ostalog zato što se stanovnici Bora uglavnom greju iz daljinskog sistema koji je od ove godine na gas, a u Zaječaru je preko 80 odsto stanovništva sa individualnim ložištima na ugalj i drva.

Viša Tasić iz Instituta za rudarstvo i metalurgiju zaključio je na kraju da je neophodno pojačati kapacitete svih lokalnih samouprava koje imaju problem sa zagađenjem životne sredine. “Mi smo ograničeni u institucijama za neke stvari koje nisu u našoj nadležnosti i zato lokalna samouprava mora da bude jača i da se sa tim stvarima suočava kako bi ih rešavala.”

Emisija „Ekološki sat“ je deo projekta “Ekološki odgovor u Timočkoj krajini”, koji sufinansira EU, a sprovodi Udruženje “Za česme” zajedno sa partnerskim organizacijama iz Bora i Zaječara.

 

                                                                                         

 

Ova emisija je proizvedena u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira Evropska unija, a realizuju Udruženje „Za česme“, Društvo mladih istraživača Bor, Građanska čitaonica „Evropa“ Bor i „Dečiji centar“ Zaječar. Sadržaj emisije je isključiva odgovornost navedenih udruženja i nužno ne odražava stavove Evropske unije.

Emisija “Ekološki sat” (UŽIVO)

O kvalitetu vazduha u Boru, tokom tri meseca probnog rada nove, rekonstruisane topionice u emisiji „Ekološki sat“ govoriće dr Viša Tasić, naučni savetnik Instituta za rudarstvo i metalurgiju i Toplica Marjanović iz Društva mladih istraživača Bora.
Emisija će biti emitovana na Portalu “Za media” putem “live streama” u sredu, 25. oktobra, od 18 sati.

Istovremeno će moći da se prati i preko YouTube kanala i na fb stranicama “Za media” i “Za česme”.

Emisija „Ekološki sat“ je deo projekta “Ekološki odgovor u Timočkoj krajini”, koji sufinansira EU, a sprovodi Udruženje “Za česme” zajedno sa partnerskim organizacijama iz Bora i Zaječara.

#EUzaTebe

Ekološka predstava “Dečak iz vode” izvedena u ŠOSO “Jelena Majstorović” (VIDEO)

U okviru Dečije nedelje, učenici i nastavnici Škole za osnovno i srednje obrazovanje „Jelena Majstorović“, gledali su predstavu „Dečak iz vode“, u izvođenju Dečijeg centra Zaječar. Ovaj inkluzivni ekološki komad, članovi Dečijeg centra pod rukovodstvom Selene Ristić, pripremili su u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“, koji finansira EU, a realizuje Udruženje „Za česme“ uz partnerske organizacije.

Ovaj medijski sadržaj je proizveden u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira Evropska unija, a realizuju Udruženje „Za česme“, Društvo mladih istraživača Bor, Građanska čitaonica „Evropa“ Bor i „Dečiji centar“ Zaječar. Medijski sadržaj je isključiva odgovornost navedenih udruženja i nužno ne odražava stavove Evropske unije.

Izvor: Zamedia

 

Potpisivanjem sporazuma o nastavku saradnje između Heineken Srbije, Grada Zaječara i Udruženja “Za česme”, biće rekonstruisane još tri arteske česme u Zaječaru (VIDEO)

Predstavnici kompanije HEINEKEN Srbija potpisali su danas u Zaječaru sporazum o nastavku saradnje sa Gradom Zaječarom i Udruženjem „Za česme“, sa kojima će do kraja godine obnoviti tri česme i jedan arteski bunar na teritoriji grada na Timoku. Dugoročni sporazum o saradnji „Heineken Srbija“ je potpisala i sa Nacionalnom alijansom za lokalni i ekonomski razvoj (NALED), čime je pokrenut projekat REZERVOAR. Ciljevi projekta su podizanje svesti o važnosti očuvanja i oporavak prirodnih vodnih resursa Srbije i poboljšanje pristupa čistoj pijaćoj vodi za građane.

Izvor: Zamedia

 

Nastavak saradnje kompanije Heineken Srbija, Grada Zaječara i Udruženja „Za česme“

Kompanija Heineken Srbija potpisaćе u čеtvrtak, 28.sеptеmbra sporazum o nastavku saradnjе sa Gradom Zajеčar i Udružеnjеm „Za čеsmе“, sa kojima ćе do kraja godinе obnoviti tri čеsmе i jеdan artеški bunar na tеritoriji grada Zajеčara.

Takođе, prеdstavnici kompanijе Heineken i prеdstavnici Nacionalnе alijansе za lokalni i еkonomski razvoj (NALED) potpisaćе istog dana u Gradskoj upravi u Zajеčaru dugoročni sporazum o saradnji, čimе jе pokrеnut projеkat REZERVOAR.

Ciljеvi ovog projеkta su podizanjе svеsti o važnosti očuvanja i oporavak prirodnih vodnih rеsursa Srbijе i poboljšanjе pristupa čistoj pijaćoj vodi za građanе, a bićе ostvarеni obnovom javnih čеsama i artеških bunara sa fokusom na Novi Sad i Zajеčar, prеčišćavanjеm otpadnih voda, еdukacijom i studеntskim posеtama pivarama kompanijе, kao i sprovođеnjеm brojnih volontеrskih akcija za zaposlеnе.

Događaj jе planiran za 13 časova.

Izvor: Zamedia

Uskoro počinje uređenje tri arteske česme

Zajedničkim angažovanjem Udruženja “Za česme”, Grada Zaječara i kompanije “Hajneken”, Zaječar će uskoro dobiti još tri uređene arteske česme, a jedna od njih je česma “Dva brata” koja je među najstarijim u gradu. Jedan od ciljeva projekta “Ekološki odgovor u Timočkoj Krajini” koji “Za česme” sprovodi sa partnerskim organizacijama iz Bora i Zaječara, a finansira EU, jeste i zaštita podzemnih voda kao što su arteske česme zaječarskog neogenog basena.

Zaječar je jedan od najbogatijih gradova prirodnom, izvorskom vodom, ne samo u Srbiji već možda i u svetu. Pre 100 i više godina tadašnji stanovnici ovog grada bušili su arteske bunare ne samo za sopstvene potrebe, već i za građanstvo, pa je tako danas aktivno više od 30 česama u gradu sa kvalitetnom arteskom vodom za piće. Do pre nekoliko godina o česmama niko posebno nije vodio računa, a kada se desilo da ih je nekoliko u centru grada presušilo zahvaljujući bahatosti privatnog investitora, Zaječarci okupljeni oko Udruženja “Za česme” uspeli su da ih odbrane i da pokrenu inicijativu kod lokalne uprave da arteske česme postanu zaštićeno javno prirodno dobro. Česme i bunari su stari i čitav vek i za većinu su potrebne ozbiljne rekonstrukcije. Briga o bunarskim konstrukcijama je Odlukom Skupštine Grada Zaječara poverena JKP Vodovod Zaječar, dok će udruženje “Za česme” uz  donatorstvo Kompanije Heineken izvršiti rekonstrukciju nadzemnih delova česama i uređenje neposrednog okruženja česama.

Česma “Dva brata” je već nekoliko godina unazad povremeno ostajala bez vode, a da bi se otkrio razlog trebalo je pronaći bunar i utvrditi u kakvom je stanju njegova konstrukcija. Sada se sve zna, a koliko je to bio zahtevan posao, objašnjava nam tehnički direktor “Vodovoda” Nikola Šarčević:

“Ovde je konkretno bio jako veliki problem pronaći samu bunarsku konstrukciju zato što se ne nalazi na mestu isticanja česme i poslednjih godinu dana smo aktivno radili na rešavanju ovog problema. Kada je rađena rekonstrukcija ulice Nikole Pašića, otkrivena je podzemna konstrukcija i mi smo zahvaljujući tome uspeli da nađemo samu bušotinu. Otkrili smo da se lokacija bušotine nalazi 100-ak metara udaljena od česme, u parku preduzeća Srbijašume. Kada smo otkopali, videli smo da je bunarska konstrukcija jako stara, možda je ovo jedna od najstarijih česama u Zaječaru; sigurno starija od 100 godina. Uradili smo prve analize vode i kada smo radili regeneraciju bunara dolazilo je do povećanja gvožđa, a razlog je korozija i raspadanje same cevi koja je, kao što sam rekao, veoma stara. Tom prilikom smo radili i prva testiranja kapaciteta, izdašnosti merenja piezo pritisaka; ustanovili smo da vode ima u jako velikoj količini, ali jednostavno piezo pritisak nije u stanju da savlada linijske gubitke do mesta isticanja. Definitivno smo došli do zaključka da treba da se postavi jedna bunarska pumpa kako bi pojačala isticanje, jer će u protivnom kao i poslednjih godina povremeno presušivati”.

Nakon završetka radova na bunaru, i sam sadašnji izgled česme “Dva brata” biće izmenjen. Devastiran nadzemni deo česme biće uklonjen, umesto toga biće postavljena replika starinskih gvozdenih česama poput one kod “Zelengore”. Do kraja godine novi izgled dobiće uz “Dva brata” još dve zaječarske česme – kod “Jedinstva” i kod “Tritona”, a biće uređeno i njihovo neposredno okruženje.

Udruženje „Za česme“
www.zacesme.rs

Ovaj tekst je proizveden u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira Evropska unija, a realizuju Udruženje „Za česme“, Društvo mladih istraživača Bor, Građanska čitaonica „Evropa“ Bor i „Dečiji centar“ Zaječar. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost navedenih udruženja i nužno ne odražava stavove Evropske unije.

Nastavljeno suđenje kompaniji Ziđin za krivično delo Zagađenje životne sredine (VIDEO)

U osnovnom sudu u Boru danas je održan pretres na suđenju protiv okrivljenih, kompanije “Ziđin Cooper Bor” i odgovornog lica, po optužnom aktu Osnovnog javnog tužilaštva u Boru za krivično delo Zagađenje životne sredine. Krivičnim zakonikom propisana je posebna grupa krivičnih dela protiv životne sredine, a u ovom konkretnom slučaju za kvalifikovani oblik sa umišljajem kazna za pravno lice kreće se od pet do deset miliona dinara.

Tužilac Marina Ćirić danas je izjavila da odustaje od daljeg gonjenja okrivljenog Jiang Si Minga jer je odbrana uputila podnesak maja ove godine, sa dokazima da je odgovorno lice za zaštitu životne sredine kod nosioca eksploatacije bio Boban Todorović. On je u kritičnom periodu (2109-2020. godina) obavljao funkciju zamenika direktora za proizvodnju – Ogranak TIR “Serbia Ziđin Copper” i po prirodi posla a i po odluci generalnog direktora bio je zadužen za organizovanje, sprovođenje i unapređivanje poslova za zaštitu voda i životne sredine. Iz tužilaštva je predloženo i pozivanje veštaka koji je ustanovio stanje navedeno u optužnom aktu, u pogledu prekoračenih vrednosti teških metala – arsena, žive i kadmijuma.

Za današnje suđenje bila su zainteresovana ekološka udruženja iz Bora i Zaječara koja realizuju projekat “Ekološki odgovor u Timočkoj krajini”. Kažu, takođe će pratiti i glavni pretres zakazan za 2. novembar, u 12 časova.

Inače, postupak su obeležila brojna odlaganja pošto je pokrenut  nakon krivične prijave RERI-ja. Glavni pretres je zakazan za 6. decembar prošle godine, kada je zbog službenog puta predstavnika Ziđina odložen za 21. februar, a tada ponovo za 25. april. Novo odlaganje usledilo je 15. juna.

Ovaj medijski sadržaj je proizveden u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira Evropska unija, a realizuju Udruženje „Za česme“, Društvo mladih istraživača Bor, Građanska čitaonica „Evropa“ Bor i „Dečiji centar“ Zaječar. Medijski sadržaj je isključiva odgovornost navedenih udruženja i nužno ne odražava stavove Evropske unije.

Izvor: Zamedia

Festivalska projekcija filmova iz projekta “Ekološki odgovor u Timočkoj Krajini”

Ekološki filmovi iz serijala “Pogledaj oko sebe” koje je produciralo Udruženje “Za česme” sa produkcijom “Za medija”, u okviru realizacije projekta “Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini” koji finansira EU, prikazani su na prvom Festivalu “Ekološki odgovor” koji se održava na Srebrnom jezeru. Manifestacija je u poslednjoj nedelji avgusta okupila stvaraoce iz ekoloških udruženja širom Srbije, koji u dokumentarnoj formi iznose probleme zagađenja u našoj zemlji.

Publika na Srebrnom jezeru je treće večeri Festivala prvo imala priliku da pogleda animirani film “Sivi dani”, u režiji Stevana Vojvodića. Film koji kroz dečiju vizuru govori o zagađenju vazduha u rudarskom okruženju, već je bio i u zvaničnom programu jednog od najstarijih filmskih festivala u Evropi, Martovskom festivalu u Beogradu. Posetioci su odlično odreagovali na ovu kratku animiranu formu, a posebno je bilo zanimljivo što je “Sive dane” sa pažnjom pratilo i nekoliko dečaka i devojčica.

Usledila su još dva dokumentarna filma iz serijala “Pogledaj oko sebe” koji Udruženje “Za česme” sa produkcijom “Za medija” realizuje u okviru projekta “Ekološki odgovor u Timočkoj Krajini”. Prvi je priča o industrijskom zagađenju reke Timok u koji se uliva najzagađenija evropska Borska reka, a drugi film je priča o Rgotskom jezeru koje je već četiri decenije nerekultivisani rudarski kop kvarcnog peska. Osim domaće publike koja je sa zanimanjem odgledala ove filmove, imali smo priliku i gosta iz Engleske da upitamo da li ovakvih problema ima i u njegovoj zemlji:

“U Velikoj Britaniji zasigurno ima zagađenih reka, ipak ne može prići zagađenju koje smo videli ove večeri na filmu. Kako se za sada čini srpska vlast ne zaustavlja zagađenje koje bi se moglo nastaviti i u narednom periodu. Ukoliko tako bude reke će biti toliko zagađene da u njima neće biti života”, rekao nam je dr Terens Kliford Amos, nekadašnji univerzitetski profesor u Engleskoj i višegodišnji član žirija “Silafesta”.

Evo još nekih zapažanja posetilaca:

“Filmovi su veoma informativni, govore o nečemu o čemu uglavnom nemamo priliku da čujemo na našoj televiziji, retko sami potražimo takve filmove na YouTubu, tako da dosta toga novog sam saznala. Ipak, moje mišljenje je da bi možda mogli da budu malo kraći zato da bi mladi ljudi imali više volje da ih vide, pošto oni žure i bilo bi dobro kada bi postojale te kratke verzije od jedno dva-tri minuta koje bi samo najvažnije stvari isticale.”

“Prijatno sam iznenađen filmovima i formatom, ono što je mene zaintrigiralo i dalo nekoliko ideja jeste da je nedovoljno ljudi konkretno iz istočne Srbije informisano o problemima sa kojima se suočava svaki grad, selo u istočnoj Srbiji. Mislim da bi trebalo više da se promoviše ovaj vid sadržaja, kako na lokalnim televizijskim stanicama, tako i na internetu i bilo bi mi drago kada bi one stigle do više ljudi.”

“Ja sam se ozbiljno naježio kada sam čuo na filmu koji se sve metali nalaze u okolini, u priobalju i u samoj vodi. Na kraju kad sam čuo za kadmijum koji se nalazi tamo, meni stvarno nije bilo dobro.”

Svako javno prikazivanje video produkcije je u cilju bolje informisanosti građana o ekološkim problemima i posledicama po zdravlje ljudi i životnu sredinu, što i jeste najvažniji cilj realizacije projekta “Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini”, koji sprovodi Udruženje “Za česme” sa partnerima iz Bora i Zaječara, a finansijski podržava EU.

Udruženje „Za česme“
www.zacesme.rs

Ovaj tekst je proizveden u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira Evropska unija, a realizuju Udruženje „Za česme“, Društvo mladih istraživača Bor, Građanska čitaonica „Evropa“ Bor i „Dečiji centar“ Zaječar. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost navedenih udruženja i nužno ne odražava stavove Evropske unije.

Udruženje “Za česme” i produkcija “Za medija” prikazali tri ekološka filma na festivalu “Ekološki odgovor” na Srebrnom jezeru (VIDEO)

Ekološki filmovi iz serijala “Pogledaj oko sebe” koje je produciralo Udruženje “Za česme” sa produkcijom “Za medija”, u okviru realizacije projekta “Ekološki odgovor u Timočkoj Krajini”, prikazani su sinoć na prvom Festivalu “Ekološki odgovor” koji se održava na Srebrnom jezeru. Ovaj festival čiji je direktor reditelj Boško Savković, odgovor je na zabranu međunarodnog SILAFESTA koji se već 14 godina, krajem leta održavao u Velikom Gradištu. Ovogodišnji festival koji traje nedelju dana okupio je stvaraoce iz ekoloških udruženja širom Srbije, koji u dokumentarnoj formi iznose probleme zagađenja u našoj zemlji.

Ovaj video je proizveden u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira Evropska unija, a realizuju Udruženje „Za česme“, Društvo mladih istraživača Bor, Građanska čitaonica „Evropa“ Bor i „Dečiji centar“ Zaječar. Sadržaj videa je isključiva odgovornost navedenih udruženja i nužno ne odražava stavove Evropske unije.

Izvor: Za media

U Zaječaru održano tematsko festivalsko veče “Ekološki odgovor u Timočkoj krajini” posvećeno zaštiti voda (VIDEO)

U Zaječaru je sinoć organizovano specijalno Festivalsko veče o zaštiti i održivom korišćenju voda, u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“, koji finansira EU, a realizuju Udruženje „Za česme“ i partnerske organizacije iz Bora i Zaječara. Udruženje “Dečiji centar” izvelo je predstavu “Dečak iz vode”, premijerno je prikazan dokumentarni film “Živa voda” i još nekoliko ekoloških filmova. Festival je završen javnom tribinom o ciljevima i dosadašnjim aktivnostima na projektu, a govorili su Boban Pogarčić, predsednik Udruženja “Za česme”, Selena Ristić iz “Dečijeg centra” i Marija Sebić, saradnica ovog Udruženja. 

Celo Festivalsko veče možete pogledati OVDE

Ovaj video je proizveden u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira Evropska unija, a realizuju Udruženje „Za česme“, Društvo mladih istraživača Bor, Građanska čitaonica „Evropa“ Bor i „Dečiji centar“ Zaječar. Sadržaj videa je isključiva odgovornost navedenih udruženja i nužno ne odražava stavove Evropske unije.

Izvor: Zamedia