25/08/2019

Udruženje ZA ČESME organizovalo ekološku javnu tribinu u Balta Berilovcu (VIDEO)

U Školi učitelja Jove u Balta Berilovcu, Udruženje „Za česme“ organizovalo je javnu tribinu, čiji je cilj edukacija stanovništva o važnosti zaštite životne sredine. Tribina je deo projekta „ZA EKO S(A)VEST“, koji je podržalo Ministarstvo zaštite životne sredine. 

Udruženje „Za česme“ iz Zaječara pozvalo je za ovu manifestaciju u prelepom ambijentu nekadašnje seoske škole u Balta Berilovcu, nekoliko ekoloških udruženja iz Novog Sada, Niša, Bora, zatim nevladine organizacije, prijatelje Stare planine i meštane okolnih sela. Cilj je da se održi biodiverzitet ovog podneblja s obzirom da je on ugrožen ljudskim delovanjem i da se pomogne preostalom stanovništvu da sačuva blagodeti prirode za naredne generacije.

Neposredno pre tribine, prikazani su dokumentarni film produkcijske kuće Za media o staroplaninskim rekama koje su ugrožene izgradnjom mini hidro-elektrana, kao i nekoliko kratkih nagrađaivanih ekoloških filmova reditelja i producenta Boška Savkovića iz Beograda koji je bio i učesnik tribine:

„Ukoliko vlast ne bude donela odluku da se sve ovo zaustavi, mi ništa nećemo uraditi, ali sve dok vlast ne bude čula nas da se deremo iz sve snage, ništa neće da uradi. Zato je dobro da se ovakvi skupovi održavaju, da ljudi budu svesni toga šta radimo i zašto to radimo. Sledeći ratovi se neće voditiza naftu, vodiće se za vodu. Već sada ima toliko milijardi na svetu koji nemaju vodu. Znači svaka izgubljena kap znači mnogo za budućnost naše dece.“

Javnu tribinu su otvorili aktivisti nekoliko Udruženja, a predstavnici Saveza staroplaninskih mesnih zajednica obavestili su okupljene da su dogovorene konkretne buduće aktivnosti u selima protiv investitora mini hidrocentrala u vidu stražarenja. Dragana Božinović, aktivista Saveza MZ Stare planine nam je rekla:

„Ove solidarne straže znače da će svaka mesna zajednica biti u obavezi da da najmanje pet članova koji će u slučaju napada na reke biti u obavezi da dođu na to mesto. Mislim da je ovo početak jedne saradnje i podrške između mesnih zajednica i da će ovaj način solidarne pomoći biti iskorišćeni za druge stvari koji se tiču Stare planine.“    

„Juče, 23. avgusta, istekao je rok od dve godine za otpočinjanje građevinskih radova na maloj hidroelektrani Topli Do 1 i time je praktično istekla i građevinska dozvola. Mi ćemo se obratiti Ministarstvu građevinarstva, obavestiti ih o tome da je građevinska dozvola istekla, da je i sama dozvola dok je važila bila neregularna jer nikada nije sproveden javni uvid, razgovor sa narodom o tome“, rekao nam je Nebojša Ilić, predsednik Saveza MZ Stare planine.

Tribina je otvorila i druge probleme Stare planine, kao što je prekomerna seča drveća i zagađenja otpadnim vodama, o čemu su govorili meštani.

Milovan Ćirić iz Kalne kaže:

„Veliki je problem odlivanje fekalnih voda, o njima niko ne priča, planina se urbanizuje, gradi se non-stop, a vode otiču kako svakome padne na pamet u reku. To više nije taj Timok, pazite grade se hoteli, apartmani, ubrzano se radi a kanalizacija uopšte nije rešena.“ 

„Mi smo Budžak, mi smo kraj sveta…i ja bih voleo da što češće budete ovde jer mi imamo milion problema ovde. Ne samo po pitanju ovih mini hidrocentrala, mnoga pitanja tu nas još muče i drugi problemi“, potvrđuje predsednik MZ Balta Berilovac Goran Golubović.

Učesnici su podsetili da se naša država obavezala po Ustavu da će stanovnicima obezbediti čistu i zdravu životnu sredinu o čemu treba da brinu i njeni stanovnici, ali u praksi, svedoci smo, interes je često jači:

Miroslav Demajo iz Beograda je o tome rekao:

„Ono što se dešava u Rakiti država uništava životnu sredinu, a ljudi u Rakiti se bore da održe ono što piše u Ustavu. Oni brane Ustav – meštani Rakite, a gangsteri koji ih napadaju oni krše Ustav, član 74.“

Dušan Mitić iz Temske je rekao da niko nema sluha ni želje da razgovara sa ljudima sa Stare planine ili gdegod po Srbiji gde postoji problem reka:

„Zašto je to tako, zato što na strani uništavanja prirode je novac, a na strani zaštite prirode novca nema.“

Ekolozi iz Novog Sada su prisutni već nekoliko godina na Staroj planini gde zagovaraju ekološke kampove umesto velikih hotela, a bilo je i drugih predloga od uzgajanja industrijske konoplje do selekcije semena.

„Smatram da ekološki kampovi na Staroj planini treba da preuzmu primat u odnosu na komplekse hotela koji se planiraju i koji će uništiti značajan deo prirodnih potencijala, što turističkih, što generalno ekoloških potencijala Stare planine. Generalno treba da radimo zajedno, radimo na unapređenju oba kampa. Kampovi treba da se zovu eko kampovi, da postoje održivi sistemi kako bi oni funkcionisali, da ne zavisimo niotkoda, da pravimo sami energiju, da sakupljamo kišnicu, da kupujemo namirnice od meštana…“, kazao je Rastko Marković, iz Udruženja mladih istraživača Novi Sad.

Predlog je imao i Vojkan Stanković iz Knjaževca:

„Neki ljudi već rade, prave banku semena, zašto to ne može i Stara planina. Ne samo seme, stoka… jedan održivi razvoj, ali mi nismo kvalitativno sposobni da to sami uradimo, nama treba pomoć.“ 

Na tribini je bio i gost iz Amerike, Matthew Bonnstetter, Team 54 Project Internacional, ekolog koji je u Novom Sadu već tri godine:

„Vrlo sam imperioniran događajem zato što je puno ljudi prisutno, imate i dobru muziku, videli smo odlične filmove i razgovor koji se vodio bio je nabijen energijom. Da, i ja sam razumeo da je glavni problem ovde što neko hoće reke da stavi u cevi, što će neminovno da promeni životnu sredinu i reke.“ 

Ono što se nameće kao zaključak tribine je da je osim izgradnje derivacionih mini centrala, još dosta problema koje treba konkretizovati i pomoći stanovništvu u ovim krajevima da ih rešava, kaže Aleksandar Cale Marjanović, predsednik Udruženja „Za česme“:

„Svima treba pomoć, niko ne zna sve i dobro je da se ovakvi skupovi održavaju jer tu čujemo stručnjake iz mnogih oblasti. Prvo treba da se prepozna problem, pa onda da se vidi da li postoji pravna mogućnost da se on odmah reši, a ako ne postoji način da se hitno reši, da vidimo kako mu temeljno pristupiti.To je ono najbitnije u vezi ovog projekta – da se svi problemi što pre reše i da lokalno stanovništvo učestvuje u tome jer se o njima i radi“

Udruženje „Za česme“ je tribinu organizovalo u okviru projekta „ZA EKO S(A)VEST“ koji je podržalo Ministarstvo zaštite životne sredine. Učesnici javne tribine u Balta Berilovcu su bili nakon diskusije posluženi specijalitetima ovog kraja kao što je belmuž, a uz to i uživali u muzici starogradskog orkestra iz Knjaževca.

Pogledajte video:

Preuzeto sa: Za media

 

Ministarstvo zaštite životne sredine

Mišljenja i stavovi izraženi u ovim publikacijama isključiva su odgovornost autora i njegovih saradnika i ne predstavljaju nužno zvaničan stav Ministrstva zaštite životne sredine.